Ministar Đurić sastao se sa Lazaro: Prijateljstvo Filipina i Srbije datira još iz Pokreta nesvrstanih
14. februar 16:09
14. februar 2026 16:15
podeli vest
Foto: AP Photo/Michael Probst
MINHEN - Predsednik Finske Aleksander Stub izjavio je danas na Minhenskoj bezbednosnoj konferenicji da su imperijalizam i ekspanzija ''ugrađeni u DNK'' predsednika Rusije Vladimira Putina i Rusije.
On je rekao da Putin ne želi da okonča rat "ne zato što misli da može da napreduje, jer on zapravo ne napreduje", već zbog visokih političkih i društvenih troškova povlačenja ruskih vojnika, prenosi Gardijan.
"Šta treba da učinimo? Prvo, pojačati ekonomski pritisak - sankcije, pomorske službe, 'flota iz senke', napasti koliko god je moguće. Drugo, nastaviti da Ukrajini obezbeđujemo sve potrebne resurse, uključujući tomahavke. Na kraju, ovaj cilj ćemo ostvariti i Ukrajina će pobediti u ovom ratu", rekao je Stub.
On je kazao da trenutno ne vidi direktnu bezbednosnu pretnju od Rusije.
"Ali kada se rat u Ukrajini završi, pretnja neće nestati za ostatak Evrope, Centralnu Aziju ili južni Kavkaz", rekao je predsednik Finske.
Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je danas na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji da interesovanje Sjedinjenih Američkih Država za kontrolu Grenlanda "nažalost nije prošlo".
"Mislim da je želja američkog predsednika ista kao i ranije" rekla je Frederiksen i dodala da je američki predsednik Donald Tramp i dalje "veoma ozbiljan" kada je reč o kontroli te teritorije, prenosi Gardijan.
Danska premijerka je naglasila da je otvorena za razgovore o jačanju bezbednosnih aranžmana na Arktiku, ali da postoje očigledna ograničenja.
Na pitanje da li može da se odredi cena za Grenland ako Tramp nastavi da insistira, Frederiksen je odgovorila da ne može.
"Možete li da odredite cenu za deo Španije, ili deo SAD, ili deo bilo kog drugog mesta u svetu?", upitala se ona.
Španski premijer Pedro Sančez izjavio je danas na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji da ruski predsednik Vladimir Putin mora da se zaustavi i da mora da se ojača sposobnost odvraćanja, ali i naglasio da to treba činiti koordinisano i ciljano, na način koji može da se kontroliše.
"Hajde da izgradimo pravu evropsku vojsku, ne za 10 godina, već sada. Španija će dati sve potrebne resurse", rekao je Sančez, prenosi Gardijan.
Na početku sesije pitanja i odgovora istaknuto je da Španija još uvek ne ispunjava NATO cilj od dva odsto BDP-a za odbranu, sa jednim od najnižih nivoa u alijansi prema poslednjim podacima. Sančez je odgovorio da postoje "kompromisi oko pet odsto BDP-a i odbrane" i da fokus treba da bude na načinu trošenja sredstava, a ne nužno na američkoj odbrambenoj tehnologiji.
Šef španske Vlade je, takođe, naglasio da se protivi nuklearnom naoružavanju.
"Iako je Španija daleko od Rusije, dobro znamo da je Putin stvarna pretnja. Svet postaje sve nestabilniji i mi Evropljani moramo da ojačamo naše odbrambene kapacitete kako bismo zaštitili našu slobodu i način života, ali i kako bismo pružili sigurnosne garancije našoj međunarodnoj zajednici", istakao je Sančez.
Ukrajinskog predsednika, Volodimira Zelenskog, trenutno više od dugoročnih prognoza brinu neposredni izazovi, pa je tako poručio da mu je važnije "sutra i prekosutra" nego predviđanja za 2026. godinu ili narednih šest meseci.
Zelenski je naveo da će Ukrajina nastaviti razgovore o miru i izrazio nadu da će u njima učestvovati veći broj evropskih lidera, prenosi Gardijan.
On je dodao da će nastaviti da insistira na članstvu Ukrajine u Evropskoj uniji, iako, kako je rekao, pojedini lideri EU ne gledaju blagonaklono na njegove ponovljene zahteve da se odredi jasan datum pristupanja.
Bez jasne obaveze, predsednik Rusije Vladimir Putin učiniće sve da poremeti proces pristupanja, "svojim rukama ili rukama nekih malih zemalja", rekao je Zelenski, u izjavi koja se tumači kao nova kritika na račun Mađarske, navodi britanski list.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas u Minhenu da je spreman da raspiše izbore ukoliko se obezbedi dvomesečni ili tromesečni prekid vatre, ističući da Ukrajina ne može da pravi teritorijalne ustupke kao "kompromis" u pregovorima sa Rusijom.
Govoreći na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji o pritiscima iz Vašingtona nakon izjava američkog predsednika Donalda Trampa, koji je poručio da bi Kijev trebalo da "požuri" sa postizanjem dogovora, Zelenski je priznao da oseća "mali" pritisak, ali je naglasio da Ukrajina ne može da "pobegne sa sopstvene teritorije sa stotinama hiljada ljudi", prenosi Gardijan.
Zelenski je izjavio da SAD često postavljaju pitanje o ustupcima koje bi Ukrajina mogla da učini, ali isto ne traže od Rusije.
Galerija
"Ne čujemo kompromise sa ruske strane. Želimo da i od njih čujemo nešto", rekao je Zelenski, ponovivši da će organizovati izbore ako Sjedinjene Američke Države obezbede privremeni prekid vatre.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas u Minhenu da obim ruskih napada pokazuje razmere izazova sa kojima se njegova zemlja suočava, i pozvao je saveznike na snažniju i bržu podršku, upozoravajući da se bezbednosni rizici produbljuju sa nastavkom rata.
Govoreći na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, Zelenski je poručio liderima da se zapitaju da li su spremni ne samo za izazove "ruske agresije i modernog ratovanja, već i za stalne napore da se svet ubedi da podrži odbranu sopstvene zemlje svakog dana", prenosi "Gardijan".
Zelenski je istakao da je Ukrajina samo u januaru bila prinuđena da se brani od oko 6.000 jurišnih dronova, više od 150 raketa različitih tipova i hiljada vođenih bombi. "Zamislite to iznad svog grada - razrušene ulice, uništene kuće, škole pod zemljom.
I tako je svakog meseca.
Premijer Velike Britanije Kir Starmer istakao je danas u Minhenu potrebu za jačanjem "tvrde moći" i spremnosti za borbu ako to bude potrebno.
Govoreći na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji nakon uvodne reči predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, Starmer je naglasio da Evropa mora da "odvrati agresiju" i, po potrebi, da se brani kako bi zaštitila narod, vrednosti i način života, preneo je Rojters.
Galerija
"Danas nismo na raskrsnici, put ispred nas je prav i jasno je da moramo izgraditi našu 'tvrdu moć', jer je to valuta ovog doba.
Moramo da budemo u stanju da odvratimo agresiju i da, ako je potrebno, budemo spremni da se borimo, da učinimo sve što je potrebno da zaštitimo naš narod, naše vrednosti i naš način života i, kao Evropa, moramo da stojimo na svojim nogama", rekao je on.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je danas u Minhenu potrebu da EU postane "nezavisnija" u svim dimenzijama koje utiču na bezbednost i prosperitet - uključujući odbranu, energetiku, ekonomiju, trgovinu, sirovine i digitalnu tehnologiju.
Ona je na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji naglasila da je Evropa suočena sa "šok terapijom" u pogledu bezbednosti i da se "budi" iz decenija zatišja, što uključuje stalne napade Rusije na Ukrajinu i pretnju spoljnih sila koje pokušavaju da oslabe EU iznutra, preneo je "Gardijan".
Galerija
Fon der Lajen je odbacila ideju da nezavisna Evropa znači slabije veze sa SAD.
"Nezavisna Evropa je jaka Evropa, a jaka Evropa stvara jači transatlantski savez", rekla je Fon der Lajen, pozivajući se na govor državnog sekretara Marka Rubija, koji je pre nje održao govor na konferenciji.
Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji istakao je danas u Minhenu da Kina ostaje "važan stub mira u Aziji", ali je priznao da postoje "izazovi".
On je na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji posebno kritikovao japansku premijerku Sanae Takaiči zbog komentara o kineskom regionu Tajvanu, navodeći da oni direktno "krše teritorijalni suverenitet Kine" i da su neprihvatljivi, preneo je "Gardijan".
Galerija
Kada je reč o odnosima sa EU, rekao je da su Kina i EU "partneri koji nisu sistemski rivali ili strateški konkurenti" i da je "veoma negativno razmišljanje" gledati Kinu kao rivala EU.
Vang Ji je naglasio da Kina nastoji da bude "pouzdana sila za stabilnost" i da su "Kina i Evropa partneri, a ne rivali".
Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio izjavio je danas na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji da su SAD i Evropa "stvorene da budu zajedno" i poručio da je Vašington spreman da predvodi "restauraciju" svetskog poretka.
On je naglasio da SAD žele da "Evropa bude snažna", a još više da "Evropa može da opstane", dodajući da SAD znaju da sudbina Evrope nikada neće biti izolovana od američke i da će SAD "uvek biti dete Evrope".
Galerija
"Ne želimo da naši saveznici budu slabi, jer to slabi nas. Želimo saveznike sposobne da se brane kako nijedan protivnik nikada ne bi došao u iskušenje da testira našu kolektivnu snagu", rekao je Rubio.
Kako je istakao, SAD ne žele da stvaraju podele, veća da revitalizuju staro prijateljstvo i obnove veliku civilizaciju ljudske istorije.
14. februar 16:09
14. februar 15:54
14. februar 15:49
14. februar 15:27
14. februar 09:05
14. februar 00:34
13. februar 22:12
14. februar 16:15
14. februar 16:09
14. februar 15:49
14. februar 15:32
14. februar 15:07
14. februar 16:15
14. februar 15:57
14. februar 14:44
14. februar 15:31
14. februar 12:20
13. februar 17:17
14. februar 16:04
14. februar 14:25
14. februar 13:45
14. februar 06:13
13. februar 16:13
13. februar 15:31
13. februar 12:47
25. novembar 17:40
24. novembar 14:51
23. novembar 17:21
23. novembar 15:59
8. februar 09:30
1. februar 09:00
25. januar 09:16
18. januar 10:00
14. februar 12:56
12. februar 08:34
11. februar 23:41
13. februar 19:36
13. februar 18:09
13. februar 19:09