26. maj 2024 10:52

Održana tribina "Dečji svet je veći od ekrana"

Izvor: TANJUG

podeli vest

Održana tribina "Dečji svet je veći od ekrana"

Foto: TANJUG/NENAD MIHAJLOVIĆ

NOVI SAD - Druga tribina u okviru nove kampanje Telekoma Srbije "Dečji svet je veći od ekrana" održana je u Novom Sadu sa ciljem da se podigne svest javnosti o uticaju prerane i prekomerne upotrebe digitalnih uređaja na decu u ranom razvoju.

Prema rečima direktorke Sektora za odnose sa javnošću Telekoma Marije Bošković, tema upotrebe ekrana u dečjem uzrastu je globalno prisutna tema.

"Društva širom sveta pokušavaju da sprovode različite aktivnosti kako bi uticali na to da se deca što zdravije razvijaju. Kroz projekat 'Dečji svet je veći od ekrana', mi smo ukrstili dva naša strateška pravca, prvi je ulaganje u mlade i obrazovanje, a drugi naš pokušaj da reagujemo i ljude pozovemo da naše usluge koriste na odgovoran način", rekla je Bošković.

 

Šef katedre za neuronauke u vaspitanju i obrazovanju doktor Ranko Rajović rekao je da deca u četvrtom razredu provedu tri do pet sati gledajući u ekran.

 

„Recimo, dete odlazi u virtuelni svet i dete gleda... Ako je video igrica, u pola sata prelaska nivoa promeni mnogo dopaminsko-seratoninskih ciklusa i to je kao neko drogiranje. Pošto se sve brzo dešava, kad izađu iz tog sveta, njima je dosadno“, rekao je Rajović.

Logoped Zavoda za psihofiziološke poremećaje i govornu patologiju "Prof. dr Cvetko Brajović" Marijana Mirković istakla je da imamo porast dece koja kasne u govorno-jezičkom razvoju.

"Jedan od problema je što roditelji vrlo rano decu izlažu ekranima, a deca se brzo vežu. Na taj način gube mogućnost da se spontano razvijaju u sopstvenom okruženju, a roditelji ne vide značajne posledice po budući razvoj", kazala je Mirković.

Doktorka Bojana Drljan sa Fakulteta za specijalnu edukaciju dodala je da postoji ozbiljan korpus koji ukazuje na to da ekran utiče na kašnjenje u razvoju.

"Ne nužno na poremećaj, ali je izuzetno negativan faktor za razvoj dece. Nisu tu u pitanju samo govorno-jezičke sposobnosti već i srodne kognitivne kao sto su pažnja, pamćenje i regulisanje emocija, kao i rešavanje konflikta", zaključila je Drljan.