15. februar 2024 13:01

Otvorena kamerna izložba posvećena istoričaru Stanoju Stanojeviću u SANU

Izvor: TANJUG

podeli vest

Otvorena kamerna izložba posvećena istoričaru Stanoju Stanojeviću u SANU

Foto: Shutterstock.com/Nikola Obradovic, ilustracija

BEOGRAD - Kamerna izložba povodom 150 godina od rođenja istoričara Stanoja Stanojevića (Novi Sad, 1874 ‒ Beč, 1937) otvorena je u sredu u prijemnom holu Biblioteke SANU u Beogradu.

Autorka izložbe je Sanja Petrović, a nova postavka će trajati mesec dana, odnosno do 15. marta.

Stanoje Stanojević bio je veoma svestran intelektualalac - srpski istoričar, profesor Univerziteta u Beogradu, enciklopedista, osnivač i predsednik Istorijskog društva u Novom Sadu, počasni član Matice srpske, redovni član Srpske kraljevske akademije i jedan od naših najznačajnijih predstavnika nacionalne nauke i kulture.

Objavio je veliki broj članaka, rasprava, kritika, eseja i prikaza iz nacionalne istorije u raznim naučnim, stručnim i književnim časopisima, kao i feljtona u dnevnim listovima.

Iz zbirki Biblioteke SANU izložena su razna Stanojevićeva dela ‒ monografije i radovi objavljeni u izdanjima SANU, zbornicima i periodičnim publikacijama, njegova pristupna beseda "Postanak srpskog naroda", kao i radovi o njemu.

Iz zbirke fototeke Biblioteke takodje su izložene i dve fotografije.

Istoričar Stanojević se tokom karijere bavio proučavanjem starih izvora, posebno biografijom Stefana Nemanje, izučavanjem Vizantije, a veliku pažnju posvetio je upravo i dinastiji Nemanjića.

Stanojevićev rad na delu "Narodna enciklopedija: srpsko-hrvatsko-slovenačka", štampan u četiri toma od 1925. do 1929. godine, smatra se da je bio najznačajniji kulturni projekat u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.

Navedenu enciklopediju je izdao Bibliografski zavod iz Zagreba. Stanojević je za rad na ovoj knjizi okupio najuglednije naučnike, kulturne i političke radnike iz sva tri naroda koji su napisali čak 12.000 odrednica.

Knjiga je štampana u 14.000 primeraka, a imala je oko 10.000 pretplatnika.

Enciklopedija je i danas deo referensne zbirke svake naučne biblioteke jer okuplja znanja koja prevazilaze granice vremena u kojem je nastala.

Iz posebne biblioteke Marka Ristića izložen je prvi tom Enciklopedije iz 1925. godine.

Od otvaranja renovirane Biblioteke SANU marta 2017. godine, Biblioteka postavlja kamerne izložbe sa građom iz svojih zbirki.

Izložbe se organizuju uvek povodom jubilarnih godišnjica rođenja članova Društva srpske slovesnosti (DSS), Srpskog učenog društva (SUD), Srpske kraljevske akademije (SKA) i Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), kao i povodom značajnih jubileja iz srpske nauke i kulture.

Izložbe u Biblioteci SANU otvorene su za posetioce radnim danima od 8 do 16 časova.