BiH ima 39 visokoobrazovnih institucija, nekima preti gašenje

SARAJEVO - Nakon što su Slovenija i Hrvatska novembra prošle godine obustavile postupak priznavanja diploma stečenih na visokoobrazovnim ustanovama u BiH, dovoden je u pitanje kvalitet u sistemu visokog obrazovanja, jer BiH je jedina u Evropi koja nema zakonom propisan obavezni proces akreditacije studijskih programa na fakultetima i visokim školama.

U BiH trenutno postoji 39 visokoobrazovnih institucija, ali nekima od njih zbog nedostatka studenata preti gašenje.

Prvu godinu Odseka za Bosanski jezik i književnost na Fakultetu humanističkih nauka u Mostaru pohađaju tek dva studenta, dok Nemački jezik na istom fakultetu nije upisao ni jedan student. Iako je ukinuta upisna kvota za nacionalne predmete, interes studenata i dalje je jako slab.

Edim Šator, dekan FHN "Univerizteta Džmal Bijedić", kaže da je doneta odluka da nema ograničenja kada je reč o nacionalnoj grupi predmeta.

"Odsek za Bosanski jezik i književnost i Istorija, bez obzira na broj upisanih studenata nastaviće da održava nastavu. Na Bosanski smo upisali dva studenta, nažalost”, kazao je Šator za sarajevsku N1 tv.

Tužna je to realnost koja je pogodila sve visokobrazovne ustanove u zemlji, navodi i ističe da je broj studenata svake godine sve manji, tako da dva ili tri studenta u učionici nisu iznenađenje.

Dekan Građevinskog fakulteta Mili Selimović pojašnjava da su razlozi za takvo stanje mnogobrojni.

"Stanje u zemlji kao i generalno odnos prema visokom obrazovanju je na vrlo su niskom nivou", kaže Selimović.

Sada je, kaže, trend da studenti gledaju da studiraju u inostranstvu tako da taj period prilagođavanja dok studiraju završe pa onda i ostaju tamo da žive.

Kao i na „Univerzitetu Džemal Bijedić“ ista situacija je i na Sveučilištu u Mostaru koji sve češće beleži novoupisane studente iz Hrvatske.

Na mostarskom Sveučilištu na kojem se nastava izvodi na hrvatskom jeziku čak 15 posto studenata čine studenti iz Hrvatske, koji su po akademsko zvanje došli u Mostar, a diploma će im biti priznata u EU.

“Moramo se upitati zašto je to tako, je li to baš zbog kvaliteta. Neka svako zaključi zbog čega je nekoliko hiljada građana Hrvatske, zaposlenih građana došlo kod nas i upisalo fakultete”, kazao je Enes Hašić, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete u BiH.

Pre dva meseca Slovenija i Hrvatska obustavile su postupke priznavanja diploma stečenih na visokoobrazovnim ustanovama u Bosni i Hercegovini.

“Ukoliko se ne reagira na adekvatan način to bi moglo prerasti u prvorazredan, a možda i u međudržavni skandal. Ja se nadam se da će institucije u BiH, uz razumevanje nadležnih agencija u Hrvatskoj i Sloveniji, uspeti da nađu rešenje", kaže Marko-Antonio Brkić, šef Ureda za organizaciju i osiguranje kvaliteta Sveučilišta Hercegovina.

A Marko Puljić, predsednik Asocijacije rektora privatnih sveučilišta rešenje ovog vidi u reakciji Ministarstvo civilnih poslova koje bi, kaže, trebalo da sazove na konsultacije sve aktere procesa obrazovanja, od institucija za akreditiranje i licenciranje, do onih koji nadziru obrazovne vlasti.